Šta je NATO?

Odaberite temu i otkrijte NATO

1 Države članice

Članice NATO-a

Najvažniju ulogu u Organizacije Sjeverno-atlantskog ugovora imaju same države članice.

NATO TRENUTNO IMA 32 ČLANICE

Poredajte abecednim redom  ili  Poredajte po datumu

  • Albanija (2009)
  • Belgija (1949)
  • Bugarska (2004)
  • Crna Gora (2017)
  • Češka (1999)
  • Danska (1949)
  • Estonija (2004)
  • FINSKA (2023)
  • Francuska (1949)
  • Grčka (1952)
  • Holandija (1949)
  • Hrvatska (2009)
  • Island (1949)
  • Italija (1949)
  • Kanada (1949)
  • Letonija (2004)
  • Litvanija (2004)
  • Luksemburg (1949)
  • Mađarska (1999)
  • Njemačka (1955)
  • Norveška (1949)
  • Poljska (1999)
  • Portugal (1949)
  • Rumunija (2004)
  • SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE (1949)
  • Sjeverna Makedonija (2020)
  • Slovačka (2004)
  • Slovenija (2004)
  • Španija (1982)
  • ŠVEDSKA (2024)
  • Turska (1952)
  • Ujedinjeno Kraljevstvo (1949)

Proširenje NATO-a

Članica NATO-a može postati „bilo koja evropska država koja je u stanju da unapređuje principe ovog Sporazuma i doprinosi bezbjednosti sjevernoatlantskog područjaˮ.

 
 
 
Illustration of a NATO meeting

2 OSNOVNE TAČKE

< >

2.1 Politički i vojni savez

Bezbjednost u svakodnevnom životu je ključ za našu dobrobit. Svrha NATO-a je da očuva mir i sigurnost političkim i vojnim putem u zemljama članicama.

POLITIČKI – NATO propagira demokratske vrijednosti i omogućava članovima da se konsultuju i sarađuju na pitanjima iz domena odbrane i bezbjednosti s ciljem rješavanja problema, izgradnje povjerenja i, na duže staze, sprečavanja konflikata.

VOJNI – NATO je posvećen mirnom rješavanju sporova. Međutim, ako diplomatski pokušaji ne uspiju, NATO ima mogućnost da vojnim putem preduzme operacije upravljanja krizom. Ove operacije vrši u skladu sa odredbom o kolektivnoj odbrani iz osnivačkog sporazuma NATO-a, odnosno članom 5 Vašingtonskog sporazuma, ili nakon što su Ujedinjene nacije odobrile mandat, a može ih vršiti samostalno ili u saradnji sa drugim zemljama i međunarodnim organizacijama.

2.2 Kolektivna odbrana

NATO se vodi principom da napad na jednu ili više članica znači napad na sve. To je princip kolektivne odbrane, sadržan u članu 5 Vašingtonskog sporazuma.

Do sada su se članice samo jednom pozvale na primjenu člana 5, u odgovoru na teroristički napad izvršen 11. septembra u Sjedinjenim Američkim Državama.

2.3 Transatlantska veza

NATO je savez zemalja Evrope i Sjeverne Amerike. On na jedinstven način povezuje ova dva kontinenta, omogućavajući im da se savjetuju i sarađuju na polju odbrane i bezbjednosti, kao i da izvode zajedničke multinacionalne operacije s ciljem upravljanja kriznim situacijama.

2.4 Strateški koncept iz 2022.

Strateški koncepti definišu ključne zadatke i principe Alijanse, njene vrijednosti, dinamičku bezbjednosnu sredinu i strateške ciljeve koje je Alijansa odredila za narednu deceniju. Strateški koncept iz 2022. godine nanovo potvrđuje da je ključna svrha NATO-a da obezbijedi kolektivnu odbranu svojih članica, zasnovanu na pristupu od 360 stepeni, i ističe tri ključna zadatka – odvraćanje od agresije i odbranu, sprečavanje kriza i krizno upravljanje i kooperativnu bezbjednost.

 
 

3 AKTIVNOSTI

< >

3.1 Odluke i konsultacije

Države članice svakodnevno se konsultuju i donose odluke o bezbjednosnim pitanjima na svim nivoima i u raznim oblastima.

„Odluka NATO-aˮ je izraz kolektivne volje svih 32 država članica pošto se sve odluke donose konsenzusom.

Stotine službenika, civilnih i vojnih stručnjaka svakodnevno se sastaju u glavnom štabu NATO-a kako bi razmjenjivali informacije, podijelili ideje i pomogli da se donese odluka kada je to potrebno, a sve u saradnji sa nacionalnim delegacijama i osobljem glavnog štaba NATO-a.

3.2 Operacije i misije

  • Kosovo
  • Pomorski čuvar u Mediteranu
  • Podrška Afričkoj uniji

NATO igra aktivnu ulogu u širokom spektru operacija i misija čiji je cilj upravljanje krizom, uključujući i operacije hitne humanitarne pomoći.

Operacije upravljanja krizom koje izvodi NATO sprovode se u skladu sa članom 5 Vašingtonskog sporazuma ili po dobijanju mandata Ujedinjenih nacija.

  • Illustration of operations and missions 1
  • Illustration of operations and missions 2
  • Illustration of operations and missions 3

3.3 Partnerstva

NATO radi sa mnogim zemljama nečlanicama na širokom spektru političkih i bezbjednosnih pitanja. Ove zemlje se zalažu za dijalog i praktičnu saradnju sa Alijansom, a mnoge od njih daju svoj doprinos operacijama i misijama koje predvodi NATO. NATO takođe sarađuje sa širokom mrežom međunarodnih organizacija.

Zemlje partneri nemaju ista ovlašćenja u procesu odlučivanja kao i države članice.

 Saznajte nešto
više o partnerstvu s NATO-m

3.4 Razvoj sredstava s ciljem odgovaranja na prijetnje

NATO se uvijek obnavljao i prilagođavao kako bi se osigurao da su njegova politika, sposobnosti i strukture u stanju da odgovore na postojeće i buduće prijetnje, uključujući i kolektivnu odbranu svojih članova.

 
 

4 KLJUČNI DOGAĐAJI

 

1949

1949 Play

Potpisivanje Vašingtonskog sporazuma, 4. april

1989

1989

Pad Berlinskog zida

1991

1991 Play

NATO razvija partnerstva sa bivšim protivnicima nakon raspada Sovjetskog Saveza

1995

1995 Play

NATO se uključuje u svoju prvu operaciju upravljanja krizom u
Bosni i Hercegovini

2001

2001 Play

Teroristički napad ogromnih razmjera, izveden na američke gradove Njujork i Vašington

NATO se po prvi put poziva na član 5 i usvaja širi pristup bezbjednosti

2003

2003

NATO preuzima komandu nad Međunarodnim snagama za bezbjednosnu pomoć – ISAF – u Avganistanu

2022

2022

NATO usvaja Strateški koncept za 2022

 PRISTUPITE MODULU ISTORIJA NATO

5 RADNE STRUKTURE

Države članice

NATO delegacije

 
Grupa za nuklearno planiranje
Sjeverno-
atlantsko vijeće
Pododbori
 
Agencije
Generalni sekretar

Međunarodno osoblje

Vojni predstavnici

 
Vojni komitet

Međunarodno vojno osoblje

 
Saveznička komanda za operacije
Saveznička komanda za transformacije
 

Usklađena vojno-komandna struktura

View organigram