što je NATO?

Odaberite temu i upoznajte NATO

1 Zemlje članice

članice NATO-a

Najvažniji dionici u NATO-u su same zemlje članice.

Trenutačno 32 članica

Poredati po abecednom redu ili Poredati po godini

Albanija (2009.)
Belgija (1949.)
Bugarska (2004.)
Crna Gora (2017.)
češka republika (1999.)
Danska (1949.)
Estonija (2004.)
Francuska (1949.)
FINSKA (2023.)
Grčka (1952.)
Hrvatska (2009.)

Island (1949.)
Italija (1949.)
Kanada (1949.)
Latvija (2004.)
Litva (2004.)
Luksemburg (1949.)
Madžarska (1999.)
Nizozemska (1949.)
Norveška (1949.)
Njemačka (1955.)

Poljska (1999.)
Portugal (1949.)
Rumunjska (2004.)
Sjedinjene Američke Države (1949.)
Sjeverna Makedonija (2020.)
Slovačka (2004.)
Slovenija (2004.)
španjolska (1982.)
ŠVEDSKA (2024.)
Turska (1952.)
Ujedinjena Kraljevina (1949.)

Proširenje NATO-a

NATO je otvoren prema članstvu „svih ostalih europskih država koje mogu poduprijeti načelaovog Ugovora i pridonijeti sigurnosti sjevernoatlantskog prostora”.

2 OSNOVNO

< >

2.1 Politički I vojni savez

Sigurnost u svakodnevnom životu ključna je za našu dobrobit, a svrha NATO-a je da političkim i vojnim putem jamči slobodu i sigurnost svojih članica.

POLITIČKI – NATO promiče demokratske vrijednosti i članicama omogućuje savjetovanje i suradnju po pitanjima vezanim za obranu i sigurnost, a u cilju rješavanja problema, izgradnje povjerenja te, u dugoročnoj perspektivi, sprječavanja sukoba.

VOJNI – NATO je posvećen mirnom rješavanju sporova. Ako se diplomatski napori pokažu neuspješnima, NATO ima vojnu moć da poduzme operacije upravljanja krizama. Takve operacije provode se u skladu s klauzulom o kolektivnoj obrani iz ugovora o osnivanju NATO-a, odnosno člankom 5. Washingtonskog ugovora, ili u skladu s mandatom Ujedinjenih naroda, a provodi ih NATO sam ili u suradnji s drugim zemljama i međunarodnim organizacijama.

2.2 Kolektivna obrana

NATO je posvećen načelu prema kojem se napad na jednu ili nekoliko njegovih članica smatra napadom na sve njih. To je načelo kolektivne obrane, koje jamči članak 5. Washingtonskog ugovora.

Dosad se NATO na članak 5. pozvao samo u jednom slučaju i to u odgovoru na terorističke napade u Sjedinjenim Državama 11. rujna 2001. godine.

2.3 Transatlantska veza

NATO je savez zemalja iz Europe i Sjeverne Amerike koji predstavlja jedinstvenu vezu između ta dva kontinenta i na taj način im omogućuje savjetovanje i suradnju na polju obrane i sigurnosti te zajedničko provođenje višenacionalnih operacija upravljanja krizama.

2.4 Strateški koncept iz 2022. godine

Strateškim konceptima utvrđuju se osnovne zadaće i načela Saveza, njegove vrijednosti, razvoj sigurnosnog okruženja, te strateški ciljevi Saveza za sljedeće desetljeće. Strateški koncept iz 2022. godine ponovno potvrđuje da je ključna svrha NATO-a osigurati kolektivnu obranu svojih članica, na temelju sveobuhvatnog pristupa, te utvrđuje tri temeljna zadatka: odvraćanje i obranu, sprečavanje i upravljanje krizama te suradnju u području sigurnosti.

3 AKTIVNOSTI

< >

3.1 Odluke i savjetovanje

Zemlje članice se svakog dana savjetuju i donose odluke o sigurnosnim pitanjima na svim razinama i u mnoštvu različitih područja.

Svaka „odluka NATO-a” izraz je kolektivne volje 32 zemlje članice, budući da se sve odluke donose konsenzusom.

Stotine dužnosnika, te civilnih i vojnih stručnjaka, svakog dana dolaze u sjedište NATO-a radi razmjene informacija i ideja i pomoći u pripremi odluka kada je to potrebno, a u suradnji s nacionalnim izaslanstvima i osobljem u sjedištu NATO-a.

3.2 Operacije i misije

Kosovo
Osiguranje Mediterana
Podrška Afričkoj uniji

NATO igra aktivnu ulogu u čitavom nizu operacija i misija upravljanja krizama, uključujući i civilne operacije u izvanrednim situacijama.

NATO-ove operacije upravljanja krizama provode se u skladu s člankom 5. Washingtonskog ugovora ili mandatom Ujedinjenih naroda.

3.3 Partnerstva

NATO surađuje s mnogim državama nečlanicama u pogledu brojnih političkih i sigurnosnih pitanja. Te zemlje uključene su u dijalog i praktičnu suradnju sa Savezom, a mnoge od njih daju svoj doprinos i u operacijama i misijama NATO-a. NATO također surađuje sa širokom mrežom međunarodnih organizacija.

Partnerske zemlje nemaju iste ovlasti za odlučivanje kao zemlje članice.

Saznajte više
o NATO-ovim partnerstvima

3.4 Razvijanje mehanizama za odgovor na prijetnje

NATO oduvijek uvodi novine i prilagođava se kako bi osigurao da svojim politikama, kapacitetima i strukturama može odgovoriti na sadašnje i buduće izazove, uključujući i kolektivnu obranu svojih članica.

1949

Play

Potpisivanje Washingtonskog ugovora, 4. travnja

1989

Pad Berlinskog zida

1991

Play

NATO razvija partnerstva s bivšim protivnicima nakon raspada
Sovjetskog Saveza

1995

Play

NATO u Bosni i Hercegovini sudjeluje u svojoj prvoj većoj operacijiupravljanja krizom

2001

Play

Veliki teroristički napadi u New Yorku i Washingtonu,

NATO se po prvi put u povijesti poziva na članak 5. i usvaja širi pristup sigurnosti

2003

NATO preuzima zapovjedništvo nad Međunarodnim snagama za sigurnosnu pomoć – ISAF – u Afganistanu

2022

NATO usvaja Strateški koncept

PRIJEĐITE NA NATO-OV MODUL POVIJEST

5 RADNE STRUKTURE

Izaslanstva pri NATO-u

Svaka zemlja članica ima stalno izaslanstvo u političkom sjedištu NATO-a u Bruxellesu. Na čelu svakog izaslanstva je „veleposlanik”, koji predstavlja svoju vladu u procesu savjetovanja i odlučivanja u Savezu.

ZATVORI
Skupina za nuklearno planiranje

Skupina za nuklearno planiranje ima iste ovlasti za pitanja nuklearne politike kao Sjevernoatlantsko vijeće.

ZATVORI
(NAC): u samom središtu NATO-a

Sjevernoatlantsko vijeće (NAC) je glavno političko tijelo za donošenje odluka u NATO-u.
Svaka zemlja članica ima po jednog predstavnika u NAC-u. Sastanci se održavaju najmanje jednom tjedno ili prema potrebi, i to na različitim razinama. Tijelom predsjedava Glavni tajnik, koji članovima pomaže u postizanju dogovora po ključnim pitanjima.

ZATVORI
Odbori na nižim razinama

NATO ima mrežu odbora koji se bave svim temama iz njegovog djelokruga, počevši od političkih pa do više tehničkih pitanja. Odbori na svojim redovitim sastancima okupljaju nacionalne predstavnike i stručnjake iz svih zemalja članica NATO-a.

ZATVORI
Agencije NATO-a

Agencije i organizacije NATO-a igraju jednu od ključnih uloga u kolektivnom osiguranju i održanju kapaciteta. One su specijalizirane za tehnička područja koja dopunjavaju NATO-ove aktivnosti i predstavljaju njihov sastavni dio, a to su: nabava, podrška, te komunikacije i informiranje.

ZATVORI
Glavni tajnik

Glavni tajnik je najviši međunarodni državni službenik Saveza odgovoran za usmjeravanje procesa savjetovanja i odlučivanja unutar Saveza i osiguranje provedbe odluka. Glavni tajnik je također i glavni glasnogovornik NATO-a, i na čelu jeMeđunarodnog osoblja ove organizacije koje pruža savjete, smjernice i administrativnu potporu nacionalnim izaslanstvima u sjedištu NATO-a.

ZATVORI
Vojno ustrojstvo i struktura

U slučajevima u kojima političke odluke imaju vojne implikacije, u odlučivanje su uključeni sljedeći ključni akteri: Vojni odbor, u čijem su sastavu načelnici obrane zemalja članica NATO-a; Međunarodno vojno osoblje, kao izvršno tijelo Vojnog odbora; te vojno-zapovjednastruktura, koja se sastoji od Savezničkog zapovjedništva za operacije i zapovjedništva za transformaciju.

NATO ima vrlo malo vlastitih stalnih snaga. Kad se Sjevernoatlantsko vijeće dogovori da pokrene operaciju, članice dobrovoljno upućuju vojne snage, koje se nakon okončanja misije vraćaju u svoje zemlje.

ZATVORI

Proširenje NATO-a

2.1 Politički I vojni savez

2.2 Kolektivna obrana

2.3 Transatlantska veza

2.4 Strateški koncept iz 2022. godine

3.1 Odluke i savjetovanje

3.2 Operacije i misije

3.3 Partnerstva

3.4 Razvijanje mehanizama za odgovor na prijetnje

1949

1989

1991

1995

2001

2003

2022

Zemlje članice

Izaslanstva pri NATO-u

Skupina za nuklearno planiranje

(NAC): u samom središtu NATO-a

Odbori na nižim razinama

Agencije NATO-a

Glavni tajnik

Vojno ustrojstvo i struktura